deschooling.classroom(o^o)

Raškolovano znanje – Letnja škola; Herceg Novi, 09. 08. 2010.

Fokus ovog izlaganja je razmatranje političnosti umetnosti, a ne političke umetnosti. Političnost je shvaćena kao aspekt umetničkog rada, diskursa, dela ili projekta, koji se odnosi na njegovu orijentaciju, pozicioniranje i delovanje u aktuelnoj javnoj sferi društva – prema i u njegovoj strukturi, distribuciji moći, subjektima koji ga čine ili su iz njega isključeni, “raspodelama čulnog” i ideološkim diskursima. Kako je političnost dakle neizbežan aspekt bilo kog i svakog umetničkog rada, koji ne postoji drugačije nego u javnoj društvenoj sferi, iz ove perspektive se ne govori o političkoj umetnosti, kao specifičnoj umetničkoj delatnosti zainteresovanoj za politička pitanja. U interesovanje ovog izlaganja podjednako ulaze sasvim različiti umetnički radovi. Kada kažem “podjednako ulaze u interesovanja” ne znači da ih (politički) izjednačavam, već da ih sve stavljam na isti “test”. A upravo test političnosti ne ispušta iz vida da se ona veoma razlikuje od rada do rada prema tome da li je strateška ili taktička, oportuna i servilna ili kritička i transformativna, policijska ili politička, intencionalno ugrađena u umetnički rad ili pročitana tek u njegovom suočenju sa okružujućim društvenim kontekstom.

Read the rest of this entry »

1

Početkom 1820-ih, kada Marx još uvek nije imao ni pet godina, razotkrivena je jedna vrlo domišljato konstruisana prevara. Naime, 1770-e konstruisao je Volfgang fon Kempelen mehaničkog Turčina, automatizovanog igrača šaha. Mašina se sastojala od modela ljudske glave i trupa u prirodnoj veličini, obučenog u tradicionalnu garderobu turskog čarobnjaka – na glavi je nosio turban, u levoj ruci držao je dugu, tanku lulu, dok mu je desna ruka ležala na komodi, na čijoj su se površini nalazile šahovska tabla i figure. Izgledalo je kao da mehanizam može da odigra jaku partiju šaha protiv čoveka, kao i da može da izvede skakačev kružni put – šahovski problem koji zahteva da konj obiđe čitavu tablu, zauzimajući, pri tome, svako polje samo po jednom. Početkom 1820-ih ispostavilo se, međutim, da se u komodi krije majstor šaha, koji, u stvari, vuče poteze koji su publici izgledali kao potezi koje vuče sama mašina.

Opisana prevara, očigledno se oslanjala na jedan quid pro quo. Uopšteno gledano, quid pro quo, posebno u svojoj skraćenoj verziji quiproquo, predstavlja vrstu nesporazuma u kojoj subjekt misli za neku osobu ili stvar da je neka druga osoba ili neka druga stvar. Specifičnost efekta quiproquo, kada je u pitanju pomenuti mehanički Turčin, sastojao se u zameni osobe za stvar – publika je, naime, mislila da mašina-stvar igra šah, zamenjujući time, a da toga nije ni svesna, operatera-osobu mašinom-stvari. I obrnuto, specifičnost efekta quiproquo, u slučaju koji razmatramo, počivao je, takođe, u zameni stvari za osobu – publici se, naime, činilo kao da je mrtva mašina-stvar živi čovek-igrač.

Read the rest of this entry »

Lecture :: ABOUT FOUCAULT part 1 :: Slavčo Dimitrov from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Lecture :: ABOUT FOUCAULT part 2 :: Slavčo Dimitrov from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Lecture :: ABOUT FOUCAULT part 3 :: Slavčo Dimitrov from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo. Read the rest of this entry »

Lecture :: WHERE THE INTERNET CAME FROM, AND WHY THIS SHIP IS FULL OF ‘PIRATES’? part 1 :: Vladimir Jerić Vlidi from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Lecture :: WHERE THE INTERNET CAME FROM, AND WHY THIS SHIP IS FULL OF ‘PIRATES’? part 2 :: Vladimir Jerić Vlidi from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Lecture :: WHERE THE INTERNET CAME FROM, AND WHY THIS SHIP IS FULL OF ‘PIRATES’? part 3 :: Vladimir Jerić Vlidi from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Read the rest of this entry »

Sharp Thoughts :: THE IGNORANT SCHOOLMASTER part 1 :: Ana Vujanovic vs. Dmitry Vilensky from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Sharp Thoughts :: THE IGNORANT SCHOOLMASTER part 2 :: Ana Vujanovic vs. Dmitry Vilensky from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Sharp Thoughts :: THE IGNORANT SCHOOLMASTER part 3 :: Ana Vujanovic vs. Dmitry Vilensky from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Sharp Thoughts :: POST(e)PEDAGOGY part 1 :: Ana Vujanovic vs. Jelena Vesic from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Sharp Thoughts :: POST(e)PEDAGOGY part 2 :: Ana Vujanovic vs. Jelena Vesic from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Sharp Thoughts :: DESCHOOLING part 1 :: Ana Vujanovic vs. Marina Grzinic from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Sharp Thoughts :: DESCHOOLING part 2 :: Ana Vujanovic vs. Marina Grzinic from TkH [Teorija koja Hoda] on Vimeo.

Ovaj tekst je grupa ” Čitanje Marksovog Kapitala” koristila kao jedan od materijala za radionicu sa Dušanom Grljom.

Oblik vrednosti

Analiza robe je pokazala da ona predstavlja nešto dvorodno – upotrebnu vrednost i vrednost. Stoga, da bi neka stvar imala oblik robe, mora imati dvojaki oblik, oblik neke upotrebne vrednosti i oblik vrednosti. Oblik upotrebne vrednosti je oblik samog robnog tela, gvožđa, platna itd., njegov čulno osetan oblik postojanja. To je prirodan oblik. Oblik vrednosti robe jeste, naprotiv, njen društveni oblik.

A kako se izražava vrednost neke robe? Dakle, kako ona dobija svoj pojavni oblik? Kao odnos raznih roba. Da bismo pravilno analizirali oblik sadržan u takvom odnosu, moramo poći od njegovog najprostijeg, najnerazvijenijeg vida. Najprostiji odnos neke robe je, očigledno, njen odnos prema jednoj drugoj robi, svejedno kojoj. Stoga odnos dveju roba predstavlja najprostiji izraz vrednosti za neku robu. Read the rest of this entry »

On occasion of the publication of his 2 books [The Ignorant Schoolmaster, Poetics of Knowledge] Jacques Rancière visited Serbia, Croatia and Slovenia from March 29 to April 04, 2010. In Belgrade, Zagreb, Rijeka and Ljubljana Rancière held 3 lectures and several discussions.

Participants of the Deschooling Classroom project had opportunity to meet and discuss with the famous French philosopher about his lecture in Belgrade, and also about his critical ideas from the  book The Ignorant Schoolmaster, which is one of the tree most important references for this project.

Here you can find an audio documentation of the Rancière’s discussion with the Deschooling Classroom participants:

http://www.deschoolingclassroom.tkh-generator.net/wp-content/uploads/2010/04/DSC-razgovor-sa-Ranciereom.wma

Here you can find an audio documentation of the Rancière’s Belgrade lecture The Method of Equality: Politics and Poetics:

http://boo.mi2.hr/~pietro/Method_of_Equality.mp3

For more info about the philosopher, his books and the events in Belgrade, Zagreb, Rijeka and Ljubljana, visit:

http://ranciere.mi2.hr/

http://www.edicijajugoslavija.net

I would like to give you some insight into the activity and context

of the our workgroup and collective practices that I am part of….

I am speaking here as an artist

who is mostly involved into different type of collective projects.

So at my talk I will try to explain how our group

was formed in a particular historical moment

and under which condition we operate,

why we choose that particular type of activities and not other ones;

and give your some examples and insights into our

political, theoretical and aethetic background

and local context that stands behind our activity.

Chto delat/What is to be done? is a group of artists, philosophers,

and writers from Petersburg and Moscow.

Chto delat was initiated in spring 2003 in Petersburg.

The core member of the future group were participants

in organizing an action called “The Re-foundation of Petersburg.”

It was one of collective protest action to the process

that had happened in real political life -

namely the celebration of the 300 Anniversary of the Petersburg.

In the days of those official and pompous celebration,

that actuallly I can say NOW opened the age of new

repressive admistration of everyday in a new Putin’s Russia

the small group of about 30 people

decided to leave the center of the city by train from a main station,

and then symbolically found a new center of the city on its outskirt.

So it was a public gesture of exodus and attempt

to imagine the basis for cultural life anew.

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> video

Read the rest of this entry »